Osnovao je porodicu, dobio dvoje djece, danas šestogodišnju kćer i trogodišnjeg sina, no Dragan Zvonar (29) iz Vaške u općini Sopje, Virovitičko-podravska županija, ostvario se i kao ozbiljan mladi poljoprivrednik.
Odmalena je, kako kaže, poljoprivreda bila njegov život. Prvo je s roditeljima radio na farmi krava, ali 2020. su godine zbog teške situacije u stočarskom sektoru bili primorani zatvoriti je.
Okrenuo se ratarstvu, pa je 2014. preuzeo OPG od oca. Ubrzo je shvatio da se od klasičnih ratarskih kultura ne može puno napredovati stoga je odlučio diverzificirati svoju proizvodnju. Od oko 70 hektara koje radi, 60 je pod sistemom navodnjavanja Kapinci-Vaška što mu puno znači, pogotovo u ovo neizvjesno vrijeme kada je svaka godina sve teža i izazovnija. Dva sistema navodnjavanja su kupili vlastitim sredstvima i na većini površina ostvaruju dvije berbe godišnje, odnosno siju postrne usjeve.
Sve usjeve i osigurava. Dio ratarskih kultura je pod ekološkom proizvodnjom, a od prije nekoliko godina bavi se i sjemenarstvom.
Industrijski paradajz na 10 hektara
Osim toga, prošle godine imali su 2,5 hektara industrijskog paradajza koji su proizvodili za Podravku. U tome mu, kaže, najviše pomaže supruga Mihaela, koja je na sebe preuzela veći dio posla te je takođe zaposlena na OPG-u. Osim njih dvoje, u radu im pomažu još tri stalno zaposlena radnika.
Ove godine u plodoredu ima ječam, pšenicu, uljanu repicu, soju, kukuruz, ponovo paradajz, te papriku ajvaricu.
Veliki planovi i ulaganja stali su 2022. godine kada je zbog korone dobio trajno oštećenje bubrega te sada čeka transplantaciju. Smanjenje fizičke aktivnosti zahtijevalo je zaposlenje dodatne radne snage na OPG-u. Unatoč njegovim redovnim odlascima na hemodijalizu, ostvarili su prošle godine vrhunske rezultate. Naime, Zvonari su imali najbolji prinos rajčice na polju do 5 hektara zbog čega su dobili i Podravkino priznanje. Zbog toga su je ove godine odlučili posaditi na 10 hektara.
Kukuruz bio jak i zelen uprkos suši
Nisu samo ovdje bili pri vrhu. Naime, hibrid kukuruza MAS 524.A (FAO 450) na nenavodnjavanoj je površini ostvario prinos od 17,2 tona po hektaru uz vlagu 14,8%, dok je s hibridom MAS 43.P ostvareno 12,4 tona po hektaru uz vlagu 13,4%. Oba su hibrida u SelectiS programu tvrtke AgroChem MAKS.
Radi se o, kako pojašnjavaju iz ove tvrtke, programu pažljivo odabranih najboljih svjetskih sorti i hibrida koji će se uspješno nositi s izazovima kao što su klimatske promjene, konstantni stresni uslovi, sve češće infekcije patogena i biološka nepredvidivost poljoprivrednih štetnika te manjak sredstava za zaštitu bilja.
“Od prvog dana ovaj je kukuruz bio jak, zelen. Odlično se držao u velikim vrućinama i visokim temperaturama. Oplodnja je super prošla i nismo imali stabljiku bez klipa, uspoređujući s okolnim poljima“, kaže nam Dragan te dodaje:”Mislim da su odabrali jako dobru genetiku za ovaj program. Nemaju puno hibrida, ali su odabrali najbolje što se nudi na tržištu“.
Zvonar: Prinosi su visoki zahvaljujući Tora programu
Osim sjemena, na gotovo svim kulturama koristi i TORA specijalna gnojiva i biostimulatore, kojima također pripisuje ovako dobre rezultate.
“Na desetak lokacija smo radili pokus s ovim folijarnim gnojivima i bez njih, na više kultura, pa i na paradajzu. Razlika je bila očigledna. Uprkos suši, prinos nam je bio izvanredan“, otkriva. Kaže kako je na paradajz koristio Tora Fusion biostimulator na bazi kompleksa enzimski fermentiranih oceanskih algi i slobodnih aminokiselina biljnog porijekla zbog čega se izborila s teškim vremenskim uslovima.
Kako bi bio siguran da ne rasipa toliko vrijedno i skupo gnojivo, redovno radi “krvnu sliku”, odnosno analizu tla.
“Govore mi da pretjerujem, da se u tri godine tlo ne može puno promijeniti, ali ja se tim rezultatima vodim i prema tome radim plan gnojidbe u suradnji sa svojim savjetnikom Sašom Jeftinija iz Agrolanda gdje predajem 90 posto uroda“, napominje.
Na kukuruzu je, osim Tora Fusion, koristio Tora Root koji je omogućio bolji razvoj i veću otpornost korijenovog sustava te Tora N-Leaf na bazi fiksirajućih bakterija. “Smanjio sam količinu KAN-a i išao s ovim preparatom koji je opskrbio biljku potrebnim dušikom.”
Planovi za proljeće
Kako je ovo vrijeme mirovanja u poljoprivredi, Zvonar razrađuje plan sjetve koja uskoro slijedi. Tako je odlučio posijati sjemensku soju na 12 hektara, a bira sortu Chiaki, također pod SelectiS programom. Radi se o sorti iz grupe 0 pa je srednje rana po dozrijevanju. Odlikuju je visoka tolerantnost na sušu, otpornost mahuna na pucanje te osipanje zrna čak i u ponešto kasnijim rokovima žetve.
“Planiram posijati 20 hektara kukuruza u ekološkoj proizvodnji te će se i tu naći SelectiS hibridi“, poručio je.
“Problem je što prirodne selekcije više nema, zime su blage, a dostupnih je zaštitnih sredstava na tržištu sve manje i pravi je izazov danas održati usjev zdravim“, kaže nam ovaj mladi poljoprivrednik koji smatra da se situaciji treba prilagođavati doslovno svaki dan, te da uz pravi odabir hibrida, praćenje usjeva, vremenskih prilika, ali i tla koje je sve više degradirano, uspjeha ne bi trebalo izostati.
Izvor: Agroklub
