Slavi se u svim hrišćanskim zemljama, ali sa neznatnom razlikom u običajima.
Cvijeti su praznik kojim se obilježava ulazak Isusa Hrista u Jerusalim. U narodu se kaže da treba ubrati cvijet, jer će se tako ispuniti svaka vaša želja.
Na kraju šeste nedjelje velikog Vaskršnjeg posta je ovaj veliki praznik.
Cvijeti su dobile ime po cvjetnoj grančici palme koju je Isus Hrist nosio u ruci prilikom ovog svečanog događaja.
Prema hrišćanskom predanju, Hristos je, praćen svojim učenicima, krenuo iz Vitanije u Jerusalim. Glas o dolasku Spasitelja i vaskrsenju Lazara Četvorodnevnog brzo se širio, pa su mu se na putu mnogi pridružili.
Na ulazu u Svetu zemlju narod ga je dočekao prostirući haljine na put kojim će proći. Mašući granama palme u znak dobrodošlice Spasitelju koji ide u susret voljnim stradanjima, narod je uzvikivao „Osana (slava) sinu Davidovu“.
To je ujedno i uspomena na posljednji, carski i svečani ulazak Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim i na posljednju nedjelju njegovog života.
Na Cvijeti treba započeti neki posao
Iako spada u velike praznike postoji vjerovanje da bi baš na Cvijeti trebalo zasaditi lan i kupus, jer će tako rod ovih biljaka biti bolji.
Kada je riječ o radovima, ovaj praznik je izuzetak, pa bi na Cvijeti trebalo započeti neke poslove i donijeti važne odluke.
U znak sjećanja na ljude koji su u Jerusalimu Isusa dočekali palminim grančicama i cvijećem, kod nas je običaj da djevojke i djeca porane i odu da beru cvijeće i odatle naziv samog praznika, a običaj je da se cvijeće nabere i uveče uoči Cvijeti i ostavi u vodi da prenoći.
Narodni običaji na praznik Cvijeti
Potrebno je požuriti jer se vjeruje da onaj ko prvi stigne i ubere cvijet dobija pravo na jednu želju koja će mu se sigurno ispuniti ako snažno vjeruje.
U starim danima je u Srbiji bio rasprostranjen običaj da se na Cvijeti cijeli dan šeta okićen cvijećem. Momci bi pravili bukete i nosili ih djevojkama, a svaki cvijet imao je svoje značenje iz koga bi one mogle da razaznaju udvaračeva osjećanja.
Stavlja se u buket ili vijenac i vrbova grančica „za brz napredak“, ponegdje dren „za zdravlje“, a djevojke stavljaju i ljubičice.
Cvijeti su dan za radost, okupljanje i druženje sa bližnjima. To je, drugi put od početka Velikog posta, dan kada je dozvoljeno jesti ribu.
Vjernici zatim ulaze u posljednju sedmicu Vaskršnjeg posta, nedjelju stradanja, smrti i vaskrsenja sina božjeg, prenosi Alo.rs.