Sa dolaskom toplijih dana krpelji su izašli na površinu te su se počeli zavlačiti građanima, ali i njihovim ljubimcima pod kožu.
Da su se zbog ujeda krpelja počeli javljati pacijenti u domove zdravlja, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz domova zdravlja iz RS.
“U Domu zdravlja Banjaluka, tokom ovog proljeća, bilo je sporadičnih slučajeva pacijenata s ujedima krpelja. Sezona većeg broja pacijenata očekuje se u narednom periodu”, navela je za “Nezavisne” Kosana Stanetić, načelnica Službe porodične medicine.
Pojašnjava da ujed krpelja ne znači istovremeno i bolest, jer ujedene osobe mogu dobiti bolest samo ako je krpelj zaražen.
“Ljudi se zaraze nakon ugriza zaraženog krpelja koji slinom prenese uzročnike na čovjeka, ali i gnječenjem krpelja preko oštećene kože ili sluznica. Ugrizom krpelja najčešće se prenose borelioza (Lajmska bolest, Eritema migrans), krpeljni meningoencefalitis i neke rikecioze”, kazala je Stanetićeva.
S obzirom na to da većina krpelja, kako navodi, nije zaražena uzročnicima zaraznih bolesti, najčešće je dovoljno samo pažljivo ukloniti krpelja.
“Krpelj se može ukloniti s kože pažljivim izvlačenjem, uz pomoć pincete, kojom se zahvati za gornji dio trupa, što bliže koži i lagano izvuče. Ovaj zahvat se može uraditi i samostalno, bez odlaska ljekaru. Ako se dogodi da dio krpelja pukne ili ostane u koži, najvažnije je ukloniti trup i spriječiti da krpelj duže bude u koži. Ostaci glavice ili rila mogu se ukloniti i kasnije (samostalno ili uz pomoć ljekara)”, dodala je.
I iz Doma zdravlja Prijedor za “Nezavisne” potvrđuju da su im se u zadnjih 10-15 dana javljali pacijenti sa ujedima krpelja.
“Broj ovih pacijenata nije veliki, jer je sezona tek počela i uobičajen je za ovo doba godine. U pitanju su lakši slučajevi”, rekli su iz Doma zdravlja Prijedor.
Prema njihovim navodima, od ujeda krpelja, koji se dešavaju sezonski, od ranog proljeća do kasne jeseni, najviše su ugrožene osobe koje puno borave u prirodi.
“Najčešće su to šumovita područja sa neuređenom površinom i područja sa visokom travom. Zbog toga su najbolji načini prevencije od ugriza krpelja uređivanje zelenih površina, redovno košenje trave, uklanjanje žbunja i otpalog lišća. Dobro je nositi zaštitnu odjeću svijetlih boja koju je potrebno skinuti i oprati nakon boravka u prirodi”, pojasnili su iz Doma zdravlja Prijedor.
Ističu da krpelji mrze jake i prijatne mirise, pa se takvi koriste u repelentima koji se nanose na kožu kada se ide u prirodu.
“Krpelji vole topla i vlažna mjesta, kao i kosmati dio glave, i potrebno je pregledati tijelo nakon povratka iz prirode, a naročito obratiti pažnju na pazuhe, prepone, koljena i kosmati dio glave, kao i ljubimce, ukoliko ih vodite sa sobom”, dodaju.
(Vijesti.ba)