Ko će, nakon bana Svetislava Milosavljevića, Milorada Dodika, Aleksandra Vučića i još nekih zvučnih imena, dobiti najviše priznanje Grada Banjaluka – Ključ Grada sa Poveljom počasnog građanina Banjaluke?
Sjetimo se, ključ grada je uručivan i potpuno minormim ljudima za Banjaluku, kao npr. Vučeviću, dok je bio srbijanski ministar, čime se vjerovatno kupovala naklonost, a nisu nagrađivale nekakve zasluge za Banjaluku. Ima takvih primjera koliko hoćete i nekome neće služiti na čast.
O tome, ko će ključ grada i će dobiti ove godine. će odlučivati odbornici, prvo sutra, na sjednici Komisije za nagrade i priznanja, a potom će konačnu odluku donijeti na sjednici gradske Skupštine.
Osam kandidata
Kandidovano je 8 ličnosti, a većina imena je Banjalučanima itekako poznata.
U javnost je već procurilo da je jedan od favorita za najviše gradsko priznanje Bojan Ćosić, direktor kompanije “ABC Solutions” Banjaluka. Kandidovan je, kako se navodi u obrazloženju, zato što je “spriječio najveću pljačku narodnog novca u istoriji Banjaluke”.
Kada se ova formulacija sa epskog prevede na svakodnevni jezik to, ustvari, znači da je Ćosić uložio žalbu na tender na kome je gradonačelnik Draško Stanivuković zagrebačkom gigantu “Končar” dodijelio posao izgradnje i održavanja javne rasvjete, i to za gigantskih 34,5 miliona KM.
Bivši gradonačelnik Banjaluke
Uz direktora “zviždača”, za novog “ključara” je predložen bivši gradonačelnik Banjaluke Dragoljub Davidović.
Davidovića su za najviše gradsko priznanje predložili njegovi partijski drugovi Marinko Umičević i Dragan Lukač.
Predlagači su uredno naveli sve nagrade i priznanja koje je Davidović dobio i istakli da je on jedini bio na gradonačelničkoj poziciji 3 uzastopna mandata, te da je Banjaluka u tom periodu napredovala i postala, kako rekoše, ekonomski i društveno stabilan grad.
Za najviše gradsko priznanje je, posthumno, predložen i Živko Babić, čovjek koji je, kao predsjednik Skupštine opštine, bio na čelu Banjaluke u doba katastrofalnog zemljotresa 1969. godine. Tada je zahvaljujući njegovim mudrim odlukama, kako tvrde savremenici, spriječeno još veće stradanjeyć, jer je poslije prvog zemljotresa dobio odluku da se ne ide u škole i u radne kolektive, nego bude na oprezu. Onda je uslijedio drugi razorni zemljotres. Da su djeca bila u školama, a radnici na poslu, žrtve bi se vjerovatno brojile u hiljadama. Banjaluci je trebalo skoro 60 godina da se sjeti da on ima zasluge. Nekih nebitnih likova se sjetila.
Zdravko Rađenović Beli, legenda banjalučkog rukometa, takođe je kandidovan za najviše priznanje Grada. Dovoljno je reći da je u finalnoj utakmici, u kojoj je Rukometni klub “Borac” postao prvak Evrope, Beli dao 6 golova. Te da je sa reprezentacijom Jugoslavije osvojio olimpijsko zlato. Da ne spominjemo sve ostale titule i uspjehe.
Odbornik PDP Dragan Milanović je za počasnu građanku i “ključarku” Banjaluke predložio princezu Jelisavetu Karađorđević, kćerku kneza Pavla Karađorđevića.
Milanović navodi da je princeza imala tešku sudbinu, kroz koju se, kako navodi, “prelomila sudbina srpskog naroda u tragičnom 20. vijeku”.
Nakon poluvjekovnog progonstva Jelisaveta Karađorđević se vratila u rodni grad i posvetila se humanitarnom radu. A Banjaluka? Pa u toj misiji je posjetila i Banjaluku.
Još žena
Na spisku kandidata za Ključ grada su još 3 žene, čija imena nisu toliko poznata širokim narodnim masama, ali su njihove biografije zanimljive.
Jedna od njih je Mira Ćosić, koja je, kako navode predlagači, dala značajan doprinos na području nauke u oblasti zdravstva i farmacije, na međunarodnoj promociji kulture i kulturnih dešavanja u Banjaluci. Kao i promociji grada preko Izviđačkog odreda “22. april”. Bila i uspješna rukometašica.
Među kandidatkinjama je i Tamara Kovačević Preradović, redovna profesorka Medicinskog fakulteta u Banjaluci, koja je objavila niz stručnih i naučnih radova i dobila nekoliko internacionalnih priznanja. Bila je i načelnica Klinike za kardiologiju UKC RS, a danas je guvernerka srpskog ogranka Američkog koledža kardiologa.
I Darija Paspalj je jedna od pretendentkinja na Ključ grada. Ona ja majka šestoro djece i kako navode predlagači, “primjer savremenog porodičnog života u kojem se spajaju majčinstvo, rad i društvena odgovornost”.
Darija se istakla humantarnim radom, dugogodišnja je saradnica Udruženja “Dajte nam šansu – Zvjezdice”, 2024. godine je proglašena za Banjalučanku godine, a 2025. je dobila nagradu “Bussines Star Awards” za majku preduzetnicu godine i ambasadorku humanih porodičnih vrijednosti.
Lista kandidata i kandidatkinja je, bez sumnje, šarolika i izazovna. Vidjećemo ko će na svečanosti povodom 22. aprila Dana Grada, koji se nekad zvao Dan oslobođenja Banjaluke, preuzeti Ključ Grada.
Izvor: Srpska info – Banjalucki.com