Kako antibiotici i probiotici djeluju međusobno? Zbog čega je važno kombinovati ih na pravilan način? Zašto su probiotici važni? Neka su od pitanja na koja za Hemofarm odgovara prof. dr sc. Svjetlana Grgić, infektolog.
Antibiotici – moćan lijek, ali s nuspojavama
Prema riječima prof. dr. Grgić, antibiotici su lijekovi koji uništavaju bakterije ili sprječavaju njihov rast. Najčešće se koriste kod bakterijskih infekcija poput upale pluća, urinarnih infekcija, gnojne angine i bakterijskog sinusitisa.
“Iako su antibiotici učinkoviti, njihova učestala ili neadekvatna upotreba može dovesti do razvoja rezistentnih sojeva bakterija,” upozorava dr. Grgić. To znači da neke bakterije preživljavaju antibiotike i postaju otpornije, što dugoročno smanjuje učinkovitost liječenja i povećava potrebu za jačim lijekovima. Također, antibiotici ne razlikuju “dobre” i “loše” bakterije, pa njihova primjena može narušiti crijevnu floru, uzrokujući proljev, nadutost i smanjenje imuniteta.
Probiotici – saveznici zdravlja crijeva
Probiotici su, kako objašnjava dr. Grgić, “dobre” bakterije koje pomažu u održavanju zdrave crijevne flore. Najčešće pripadaju rodovima Lactobacillus i Bifidobacterium, a u ovu skupinu spada i Saccharomyces boulardii, gljivica korisna za zdravlje probavnog sistema.
“Probiotici pomažu u sintezi vitamina B i K, sprječavaju rast patogenih bakterija te jačaju imunitet,” kaže dr. Grgić. Također smanjuju rizik od proljeva povezanog s antibioticima, poboljšavaju rad probave i mogu smanjiti rizik od određenih infekcija dišnog sistema.
Kako pravilno kombinovati antibiotike i probiotike?
Antibiotike i probiotike treba uzimati s razmakom od 2 do 3 sata kako bi se izbjeglo da antibiotik uništi korisne bakterije iz probiotika. Probiotike treba koristiti tokom trajanja antibiotske terapije i najmanje tjedan dana nakon završetka liječenja kako bi se obnovila crijevna flora.
Prehrana i hidratacija kao dodatna podrška
Tokom antibiotske terapije prehrana igra ključnu ulogu. Stručnjaci preporučuju: hranu bogatu vlaknima, vitaminima i mineralima, fermentirane namirnice poput jogurta, kefira i kiselog kupusa, povećan unos vode i biljnih čajeva kako bi se nadoknadio gubitak tekućine kod proljeva.
“Pridržavanje preporučenih doza antibiotika i probiotika, pravilna prehrana i konzultacija s liječnikom ili farmaceutom ključni su za očuvanje zdravlja i učinkovitost terapije,” zaključuje prof. dr. sc. Svjetlana Grgić.