Cijene hrane u svijetu porasle su na najviši nivo u posljednje dvije godine i pri tome je meso rekorder, jer bilježi vrijednosti koje su najveće od kada Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) objavljuje podatke.
Do ovog rasta je najviše došlo zbog rasta cijena govedine, odnosno junetine, ali i jagnjetine, dok je svinjetina nešto pojeftinila zbog obilne ponude i smanjene potražnje unutar pojedinih zemalja članica Evropske unije. Navodi se ovo u najnovijem izvještaju Istraživačkog centra Dojče banke, koji se bavio analizom koji su evropski gradovi trenutno najjeftiniji, odnosno najskuplji za život kada je u pitanju korpa sa osnovnim životnim namirnicama.
Ono što je interesantno i pomalo tragikomično, a upoređujući ovdašnje cijene iz marketa sa onima u najvećim evropskim prestonicama – jeste da je u Banjaluci jedan litar mlijeka skuplji nego recimo u Madridu i Berlinu, i ta razlika ide od dva do 12 feninga. Kada su u pitanju Pariz, London i Rim, ova namirnica u ovim metropolama košta od 1,35 do 1,50 evra.
Slična situacija je i u slučaja mesa, pogotovo junetine. Kilogram u gradu na Vrbasu košta oko 12,5 evra, dok u najvećem britanskom gradu iznosi 11,88. U ostalim evropskim prestonicama, Parizu, Berlinu i Rimu, kilogram se kreće od 14 do 17 evra. U slučaju pilećeg filea on je najjeftiniji u španskoj prestonici (7,66 evra), a najskuplji, reklo bi se očekivano, u Parizu.
Ipak, najveća i pomalo neobjašnjiva razlika primjetna je u slučaju riže koja je kod nas skuplja za 90 feninga od one u Madridu i za 20 feninga od one u Londonu. Plaćamo je otprilike kao i Italijani.
Jedino s čim se možemo pohvaliti jesu cijene krompira, koji je kod nas jeftiniji u prosjeku od pola do marku i po po kilogramu. Ova namirnica je od pomenutih metropola najskuplja u Parizu gdje košta čak 2,27evra. Nije samo jasno da li se eventualno radi o organskom proizvodu, što bi jednim dijelom moglo opravdati ovako visoku maloprodajnu cijenu.
I nije ovo jedini problem. U posljednjih 12 mjeseci cijene hrane u Republici Srpskoj zabilježile su novi rast. Ako se analiziraju podaci Zavoda za statistiku, najviše je poskupjela junetina, za čak 20 odsto, a toliki procenat zabilježen je i slučaju suncokretovog ulja. Nažalost, negativni trend nije zaobišao ni naš nasušni hljeb, koji je danas za oko šest odsto skuplji u odnosu na isti period prošle godine. Ovaj procenat treba uzeti sa rezervom i može se pretpostaviti da je znatno veći, jer je u međuvremenu smanjena gramaža većine pekarskih proizvoda.
Ovi podaci i cjenovne anomalije nisu začudili izvršnu direktoricu prijedorskog udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisu Marić. Navodi da se radi o tragikomičnim podacima, te da hrana na ovim prostorima, polako, ali sigurno postaje luksuz, jer sva poskupljenja ne prati i adekvatan rast plata. Ukazuje i na velike razlike u ličnim primanjima onih koji žive na ovim prostorima i u drugim evropskim državama, što onda, kako ističe, ovoj priči daju dodatnu negativnu dimenziju i konotaciju.
– Jednostavno smo uništili sve. Gotovo da nemamo domaću proizvodnju, a to je posebno vidljivo kada je u pitanju meso koje uvozimo u ogromnim količinama. Ono dolazi sa raznih egzotičnih destinacija. I pomenute razlike u cijenama još su veće ako uzmemo u obzir plate, ko koliko čega može i da kupi. Kod nas je prosječna plata oko 1.500 maraka i ona može da pokrije tek polovinu potrošačke korpe. Nažalost, samo pričamo o preživljavanju. A šta je sa ostalim stvarima, ljetovanjima, odlascima u restoran, pozorište? Standard nam je takav da o ovakvim stvarima gotovo i da ne pričamo – istakla je Marićeva za “Glas”.
Razlike u metropolama
Među glavnim gradovima pet najvećih evropskih ekonomija, Francuska je najskuplja, a Španija najjeftinija u pogledu cijena namirnica. Korpa namirnica košta 71 evro u Parizu, a ista je samo 46 evra u Madridu. Zbog toga je francuska prestonica 54 odsto skuplja od španske. Pariz je znatno skuplji i od Rima (za 39 odsto) i Berlina (za 29 odsto). U poređenju sa Londonom, razlika je manja, pri čemu je Pariz 15 odsto skuplji.
Veljko Zeljković Glas Srpske