Radno mjesto Lukasa Emeriha je na pisti frankfurtskog aerodroma. Radi za Lufthanzu kao nadzornik za utovar putničkih aviona, jer oni ne prevoze samo putnike i njihov prtljag, već i drugu robu, na primjer, poštu. Ovaj 21-godišnjak je izučio za auto-mehatroničara, ali ga je oduvijek više fascinirala avijacija nego automobili. Nakon završene obuke, prijavio se za posao u Lufthanzi, brzo stekao potrebne kvalifikacije.
“Najveći izazov u ovom poslu je upravljanje vremenom – osigurati da je sve pravilno utovareno i da avion može da poleti na vrijeme. Stvarno je kul osjećaj, svi su stariji od tebe, a ti potpisuješ da je sve bezbijedno”, kaže on za ARD.
Trenutno na frankfurtskom aerodromu za Luftnazu radi 120 nadzornika za utovar aviona, a plan je da ove godine bude zaposleno još 60. Lufthanza ove godine namjerava da širom svijeta zaposli oko 10.000 novih radnika u različitim oblastima – od toga više od polovine u Njemačkoj.
Međutim, Lufthanza je po tome trenutno izuzetak u Njemačkoj.
Istraživanje Instituta njemačke privrede u Kelnu (IW) pokazuje da će ove godine samo 17 odsto kompanija zaposliti više radnika, dok 38 odsto planira smanjenje broja zaposlenih.
Posebno su loše prognoze u industriji – 44 odsto anketiranih firmi planira otpuštanja, dok samo 14 odsto predviđa nova zapošljavanja.
“To znači da će se već uočeni pad zaposlenosti u njemačkoj industriji nastaviti i ove godine”, navodi IW Köln.
Broj zaposlenih u industriji do novembra 2024. je bio oko 7.4 miliona dok je 2019. iznosio skoro 7.8 miliona. To predstavlja smanjenje od oko 350.000 radnih mjesta u tom sektoru.
Enco Veber, naučnik Instituta za istraživanje tržišta rada u Nirnbergu, već duže vrijeme prati pogoršanje situacije na tržištu rada kao posljedicu ekonomske krize:
“Njemačka se nalazi u ekonomskom padu, što sada sve više utiče i na tržište rada. Nezaposlenost raste već treću godinu zaredom.”
Od 2017. stopa nezaposlenosti u Njemačkoj je u prosjeku bila ispod šest odsto. Prošle godine je prvi put porasla na šest procenata, dok je u januaru i februaru ove godine dostigla 6.4 odsto.
“S obzirom na ekonomsku situaciju i pad privrednog rasta, zaposlenost je i dalje na relativno stabilnom nivou”, ocjenjuje Veber.
Međutim, to se, kako kaže, može pripisati tome što sektor usluga trenutno nadoknađuje gubitke radnih mjesta u industriji: “Trenutno se različite grane privrede razvijaju nejednako kao rijetko kada ranije.”
Industrija je najviše pogođena krizom: “Gubimo više od 10.000 radnih mjesta mjesečno”, kaže Enco Veber.
U kompanijama ZF, Kontinental, Tisenkrup i Folksvagen u narednim godinama ugroženo je oko 70.000 radnih mjesta. Pored toga i Šeffler, Porše, Boš i Ford planiraju da ukinu hiljade radnih mjesta, piše Buka.