Povećanje spratnosti zgrada, izgradnja nove saobraćajnice, rušenje kuća te smanjenje parkinga i zelenih površina zabrinuli su mještane Rosulja koji strahuju da bi planirane izmjene regulacionog plana dodatno opteretile ovaj dio grada.
Zbog toga su organizovali skup na kojem su poručili da se protive predloženim rješenjima i zatražili da se uvaži glas stanovnika.
Organizator skupa Miroslav Margetić rekao je za “Glas Srpske” da su mještani zabrinuti zbog moguće promjene izgleda i karaktera naselja.
- Jedan sam od rijetkih starosjedilaca. U ovom naselju smo rođeni moj otac, baka i ja, već 100 godina smo ovdje. U saradnji sa nekoliko ljudi koji su predstavnici kućnih savjeta odlučili smo da preduzmemo nešto i organizujemo skup. Na naše iznenađenje, mnogo ljudi se odazvalo, i pored velike vrućine – kazao je Margetić.
Prema njegovim saznanjima, planiranim izmjenama broj stambenih jedinica mogao bi biti povećan sa sadašnjih 121 na oko 350.
- Planirano je da se više od 2.000 kvadratnih metara ukloni zbog izgradnje nove saobraćajnice. To podrazumijeva presijecanje pojedinih parcela i rušenje kuća mještana. Pojedine komšije nisu ni znale da su njihove kuće predviđene za rušenje – istakao je ovaj Banjalučanin.
Kao jedan od najvećih problema izdvojio je gubitak prostora za parkiranje, zelenih površina i sadržaja namijenjenih djeci, ali i pitanje bezbjednosti budućeg saobraćaja.
- Uklanjaju se kuće i parkinzi, a o prostorima za djecu i igru da i ne govorim, jer toga više gotovo da nema. Istovremeno se povećava broj stambenih jedinica, dok saobraćajnica prolazi tik uz zgrade i na pojedinim mjestima ne ostavlja dovoljno prostora ni za trotoar. Iz zgrade se izlazi direktno na ulicu, a ugao izlaska iz garaže je takav da je gotovo nemoguće uočiti vozila prilikom uključivanja u saobraćaj – rekao je on.
Nacrt izmjena plana je na javnom uvidu do 28. avgusta, zbog čega poziva stanovnike da iskoriste mogućnost i dostave svoje primjedbe i sugestije.
Kako je naveo, prema sadašnjem stanju na ovom području živi oko 350 ljudi, dok bi se, sa izgradnjom planiranih objekata, broj stanovnika mogao povećati na više od 1.000.
- Pitanje je zašto se to dozvoljava i kome to odgovara? Maksimalna spratnost je do sada bila pet etaža, a sada je povećana na sedam – kazao je Margetić.
Prema njegovim riječima, planirana gradnja i izmjene bi mirno naselje mogle dovesti do njegove prekomjerne opterećenosti, što bi se odrazilo ne samo na mještane već i na funkcionisanje šireg područja.
- Ukoliko se izgradi toliki broj zgrada i dođe još stanovnika, sve će biti dodatno opterećeno, od vodosnabdijevanja do saobraćajne infrastrukture, o zelenim površinama da i ne govorim. To što se nalazimo u blizini centra ne znači da nam treba deset nebodera koji bi bili ogromno opterećenje za ovaj normalan i miran kraj. Već sada je u 16 časova gotovo nemoguće proći dijelom ulice Kralja Petra Drugog – rekao je Margetić.
Dodao je da je važno da se glas stanovnika čuje i da se odluke donose u interesu građana koji na tom području žive.
- Sentimentalno sam vezan za ovaj dio grada i znam da treba napredovati i širiti se, ali to treba da bude za prosperitet svih i da se, prije svega, pitaju ljudi koji ovdje žive. Sada imamo nekih dvije sedmice da dostavimo svoje primjedbe i žalbe i da damo do znanja da nismo ovce za šišanje – zaključio je Miroslav Margetić.
Podsjetimo, mještani Rosulja već su jednom uspjeli da se izbore protiv planirane betonizacije ovog dijela grada. Nakon njihovog snažnog otpora, Skupština grada je početkom juna jednoglasno povukla sporne izmjene dijela Regulacionog plana “Malta 1”, kojima je bila predviđena izgradnja 16 zgrada u srcu naselja.
Urbanistički plan
Miroslav Margetić kazao je za “Glas” da je neophodno izraditi sveobuhvatan urbanistički plan za cijelo naselje, uz aktivno učešće građana u procesu planiranja.
- Mi nismo građevinska struka, ali se vodimo zdravim razumom. Prvenstveno nemamo prostorni plan na teritoriji Republike Srpske, a nakon toga bi trebalo da postoji i urbanistički plan grada. To nije problem samo našeg naselja. Stiče se utisak da se pogodnosti daju ljudima sa vezama i novcem, nauštrb dobrobiti svih građana kojima se na taj način narušava životni prostor – istakao je on, piše Glas Srpske.