Berba kukuruza na pojedinim parcelama u Republici Srpskoj već je počela, ali poljoprivrednici upozoravaju da su ovogodišnji prinosi izuzetno loši.
Osim toga, i dalje se čeka konačna otkupna cijena, dok ratari smatraju da bi 0,50 KM po kilogramu bila minimalno prihvatljiva.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” kaže da je žetva već krenula na parcelama koje su najviše pretrpjele štetu.
“Na tim zemljištima kukuruz je prerano sazrio, prinosi su veoma niski i lošijeg kvaliteta. Ipak, ima i parcela gdje žetva još nije počela, tamo je kukuruz u fazi sazrijevanja i očekuje se nešto bolji kvalitet”, ističe Marinković.
Prema njegovim riječima, u zemljama regiona takođe se bilježe niži prinosi, a trenutna cijena kukuruza na berzama iznosi oko 40 feninga.
“Očekujemo da će i kod nas cijena biti slična, ali smatram da bi 50 feninga po kilogramu bilo prihvatljivo za ratare”, poručuje Marinković.
Dodaje da se prinosi kreću od dvije do deset tona po hektaru, ali samo na parcelama na kojima su primijenjene sve agrotehničke mjere.
Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, ističe da je žetva na pojedinim parcelama završila prije nego što je stvarno i počela.
“Prinosi ove godine će biti umanjeni i do 60 odsto, jer je suša uništila sve”, kazao je Bakajlić i dodaje da se ratari nadaju otkupnoj cijeni od 50 feninga, te, kako kaže, sve ispod bi bilo neprihvatljivo.
Saša Lalić, pomoćnik ministra za poljoprivredu Republike Srpske, kazao je da bez sistema za navodnjavanje ne bi trebalo ulaziti u uzgoj kukuruza u Republici Srpskoj, s obzirom na klimatske promjene.
“Na područjima gdje nema sistema za navodnjavanje kukuruz je podbacio. S druge strane, na boljim i kvalitetnijim zemljištima, gdje ima sistema za navodnjavanje, prinosi su fantastični od sedam do deset tona po hektaru”, rekao je Lalić.
On je naveo da ima poljoprivrednika koji su ostvarili prinos kukuruza od čak 12 tona po hektaru.
Lalić je napomenuo da se ljudi teško odlučuju na promjenu proizvodnje, pa čak i kada su prinosi lošiji u odnosu na nešto što bi davalo bolje rezultate.
“Ipak, ne možemo reći da je propala priča kada je riječ o proizvodnji kukuruza. I ove godine ćemo imati značajne prinose i količinu. Cijena je nešto na šta ne možemo uticati”, rekao je Lalić.
Naveo je da će se u resornom ministarstvu razmišljati o značajnijoj podršci kada je riječ o izgradi i postavljanju sistema za navodnjavanje, slično podršci od 70 odsto za protivgradnu mrežu.
“Na području Semberije moguće je naći vodu na pet, šest, sedam metara i nema razloga da se ne ulazi u tu vrstu investicija. To je ulaganje u budućnost”, istakao je Lalić.
On je ukazao na to da je važan stav struke i nauke, bez kojih će biti teško voditi proizvodne cikluse u budućnosti.
U Republici Srpskoj kukuruz je zasijan na oko 130.000 hektara i najzastupljenija je poljoprivredna kultura.
Jesenja sjetva
Govoreći o predstojećoj jesenjoj sjetvi, Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, naglašava da trenutno postoji izražen nedostatak vlage u zemljištu, što usporava početak radova. Najprije treba sačekati da se steknu povoljni uslovi za obradu zemljišta, a prema našim saznanjima, jesenja sjetva će se obaviti na sličnim površinama kao i prošle godine.
“Ipak, moguće je i blago smanjenje površina zbog nepovoljne cijene pšenice”, pojašnjava Marinković.