Iskusni diplomata koji je 12 godina sarađivao s papom Franjom, kardinal Pietro Parolin dobro je poznat u Rimu i inostranstvu te je ozbiljan kandidat za idućeg papu. 70-godišnji Italijan bio je državni sekretar, što je drugi najviši položaj u Vatikanu, tokom gotovo cijelog Franjinog pontifikata i bio je njegov najvidljiviji predstavnik na svjetskoj pozornici.
Parolin je staložen i vješt diplomata sa suptilnim smislom za humor te poliglota s iskustvom u Aziji, Bliskom istoku i Latinskoj Americi. Imao je ključnu ulogu u zatopljenju odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Kube te postizanju važnog sporazuma s Kinom o imenovanju biskupa, prenosi Index.
Parolin je 2014. postavljen za državnog sekretara
Dobro je poznat svjetskim vođama i diplomatima. Takođe, upućen je u pojedinosti Rimske kurije, centralne vlade Svete stolice, a bio je i dio grupe kardinala koji su savjetovali Franju.
Njegova uloga i umjereni stavovi o mnogim društvenim pitanjima upućuju na to da će, bude li izabran za papu, nastaviti s politikama svog prethodnika. Istovremeno, izvori tvrde da bi mogao pomiriti različite frakcije unutar Crkve.
“On je najpoznatiji kardinal od svih. Ali, pitanje je hoće li njegov profil pomoći da se oko njega stvori konsenzus. To bi mu takođe moglo odmoći”, izjavio je crkveni izvor u Rimu za AFP, koji je htio ostati anoniman.
Izvor je istakao da Parolin “nikada nije imao pastoralne odgovornosti te da je zauzeo malo stavova o socijalnim pitanjima”. “Ostao je u veoma institucionalnoj ulozi. Teško je znati šta misli, šta bi mu mogla biti slaba tačka”, naglasio je.
Kad ga je Franjo postavio za državnog sekretara 2014. godine, Parolin je s 58 godina bio najmlađi na toj dužnosti još od 1929. godine kad je na to mjesto imenovan tada 53-godišnji Eugenio Pacelli, kasnije papa Pio XII.
Konzervativci ga optužili da je žrtvovao kineske katolike
Tečan u francuskom, engleskom i španskom, Parolin je pristupačan, ali oprezan u javnosti, gdje izbjegava izjave koje bi se mogle pogrešno interpretirati za razliku od često “glasnog” Franje. Često je morao smirivati stvari nakon određenih komentara pokojnog pape, na primjer o ratu u Ukrajini, pri čemu je Franjo uvrijedio i Kijev i Moskvu.
Parolin je bio uključen u vatikansko posredovanje koje je 2014. dovelo do nastavka diplomatskih veza između SAD i Kube. Takođe, bio je ključan za potpisivanje sporazuma između Svete stolice i Kine o imenovanju biskupa 2018, koji je u međuvremenu obnovljen.
Sporazum je strankama dao pravo učestvovanja u imenovanjima te se pokazao krucijalnim za popravljanje odnosa među njima. Ipak, dogovor su kritikovali neki konzervativci, koji su optužili Parolina da žrtvuje kineske katolike prisiljene na Crkvu u ilegali. Parolin se zalaže za sličan sporazum s Vijetnamom.
S 14 godina ušao u sjemenište
Parolin je rođen 17. januara 1955. u pobožnoj katoličkoj porodici blizu Venecije na sjeveru Italije. Njegov otac je upravljao željeznarijom, a majka mu je bila učiteljica. Djetinjstvo mu je obilježeno tragičnim gubitkom oca u saobraćajnoj nesreći kada mu je bilo 10 godina.
Parolin je u sjemenište ušao s 14 godina, zaređen je za sveštenika s 25, a nakon toga je otišao u Rim kako bi studirao kanonsko pravo. Ujedno se obučavao za diplomata i pridružio se diplomatskoj službi Svete stolice 1986. te je protekle četiri decenije proveo u raznim krajevima svijeta.
Misije su ga odvele u Nigeriju do 1989, potom u Meksiko (1989 – 1992), ratom pogođenu Ruandu i zatim u Venezuelu od 2009. do 2013.
Uprkos rezervisanosti kad su u pitanju mnoga društvena pitanja, Parolin je rekao da sveštenički celibat nije dogma, a 2023. je pokušaj da se seksualno zlostavljanje unutar Crkve poveže s homoseksualnošću nazvao “nebranjivim”.
“Azijski Franjo”
Takođe, celibat je opisao kao “Božji dar za Crkvu”, odbacio je pobačaj i surogatstvo kao ozbiljno kršenje ljudskog dostojanstva, a kritikovao je i zamisao da se rod može razlikovati od pola.
Favorit za novog papu iz Azije, filipinski kardinal Luis Antonio Tagle karizmatičan je umjerenjak kojeg se često naziva “azijskim Franjom”. Šezdesetsedmogodišnji Tagle, koji s Franjom dijeli istoriju zalaganja za siromašne, migrante i druge marginalizovane grupe, poznat je po svom misionarskom duhu i pastoralnom fokusu.
S naočalama i zaraznim osmijehom, kardinal nadimka Chito popularna je ličnost među vjernicima u zemlji s više od 90 miliona katolika. “On bi nastavio ono što je papa Franjo radio”, rekao je velečasni Emmanuel Alfonso, bivši Tagleov student koji ga poznaje decenijama.
Rođen u radničkoj porodici blizu Manile, Tagle je zaređen za sveštenika 1982, a 2011. je postao nadbiskupom glavnog grada, što je politički uticajan položaj u jednoj od najvećih biskupija u Aziji, gdje katoličanstvo raste.
Kardinalom ga je proglasio bivši papa Benedikt XVI 2012. Tagle, koji tečno govori engleski, spominjao se kao mogući kandidat za novog papu na prošloj konklavi 2013. kada je izabran Franjo, a njegovo ime kruži i sada.
Večerao s prosjacima i pozivao na ponizniju Crkvu
Filipinski kardinal je 2019. imenovan čelnikom vatikanskog Dikasterija za evangelizaciju, što potcrtava bliske veze između pokojnog argentinskog pape i najistaknutijeg azijskog biskupa. Nakon što je Franjo reformirao odjel, Taglea je proglasio “proprefektom” 2022. s odgovornošću za nove biskupije.
Kao biskup Tagle je bio poznat po čavrljanju s vjernicima nakon mise, a čak je pozivao i prosjake da s njim večeraju u njegovoj rezidenciji. Prilagođavanje na život u Rimu i formalnosti Vatikana nije bilo lako. Nedugo nakon što je došao 2020, diplomantima teologije rekao je da “muči Italijane” kada govori njihovim jezikom.
Jednom je takođe zaboravio da ponese svoj ovratnik na sastanak. Elokventan govornik umirujućeg glasa, Tagle se smije vlastitim šalama, koje zbija i na vlastiti račun u svojim propovijedima. Ali, poznat je i po svojoj otvorenosti.
Kao nadbiskup Manile, Tagle je kritikovao krvav rat protiv droga koji je vodio Rodrigo Duterte, tadašnji filipinski predsjednik. “Ne smijemo dopustiti da uništavanje života postane normalno. Ne možemo ubijanjem vladati zemljom”, poručio je Tagle u pastoralnom pismu 2017.
Tagle je pozivao na ponizniju Crkvu koja će biti otvorenija prema zabrinutostima svojih članova, a na vatikanskom samitu 2019. o borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece upro je prstom u najviše redove Crkve. “Mi biskupi smo nanijeli rane žrtvama i zapravo cijelom Kristovom tijelu”, rekao je učesnicima.
“Izostanak našeg odgovora na patnju žrtava, i da, sve do tačke njihovog odbacivanja i zataškavanja skandala radi zaštite počinilaca i institucije, povrijedio je naše ljude, ostavio duboku ranu u našem odnosu s onima kojima smo poslati da služimo”, naveo je Tagle.
Sporno zapošljavanje belgijskog sveštenika
Međutim, njega su takođe optuživali da se nije dovoljno pozabavio tim problemom u Filipinima. Postavljena su pitanja o tome što je znao o tome da je vatikanska humanitarna organizacija Caritas Internationalis zaposlila belgijskog sveštenika Luka Delfta u Srednjoafričkoj Republici.
Delft je ranije bio osuđen zbog seksualnog zlostavljanja djece te mu je na 10 godina zabranjen kontakt s djecom. Tagle je bio predsjednik humanitarne organizacije od 2015. do 2022. Franjo je 2022. uklonio Taglea i ostatak vođstva nakon što je vatikanska istraga pronašla “manjkavosti” u upravljanju i procedurama.
Papa je u junu 2023. imenovao filipinskog kardinala za svog posebnog izaslanika na Nacionalnom euharistijskom kongresu u Demokratskoj Republici Kongo. Sličnu dužnost je za papu vršio na opštoj skupštini Federacije azijskih biskupskih konferencija (FABC) u Bangkoku u oktobru 2022.
Kardinal je rekao da se nikada nije smatrao visokopozicioniranim sveštenikom. “Da sam ja Bog, ne bih sebe izabrao za biskupa ili kardinala. Ali, budući da nisam Bog, Bog vidi nešto u meni što ja ne vidim te se moram pouzdati u Njega”, rekao je u intervjuu 2018.