Uzrok povećanih masnoća u krvi kod više od polovine pacijenata leži u nepravilnoj ishrani, dok je kod ostalih odgovoran nasljedni faktor. Upravo zahvaljujući genetskom faktoru, povišene vrijednosti masnoća u krvi otkrivaju se čak i kod mršavih ljudi.
Neporecivo je da niži holesterol znači manju učestalost modernih srčanih bolesti, međutim, postoje neki pokazatelji da ekstremno nizak holesterol može biti i štetan.
Holesterol je mast koja se prirodno nalazi u tijelu i ima vrlo važnu ulogu u njegovom funkcionisanju. Važan je sastojak svake ćelije u tijelu, dio je muških i ženskih spolnih hormona, hormona nadbubrežne žlijezde i vitamina D, kao i žučnih kiselina koje učestvuju u probavi. Tijelo samo proizvodi 70% holesterola, dok preostalih 30% dolazi iz hrane životinjskog porijekla. Holesterol se stvara u jetri i krvlju prenosi do mjesta gdje je potreban.
Što je dobar (HDL), a što loš (LDL) holesterol?
Holesterol je vrsta masti i da bi se prenosio kroz krv, koja je uglavnom voda, potrebni su posebni transporteri zvani lipoproteini. Postoje dvije vrste lipoproteina:
- LDL (‘loš’) holesterol prenosi holesterol do ćelija i tkiva. Ukoliko postoji višak, on se taloži na zidovima krvnih sudova i dovodi do ateroskleroze.
- HDL (‘dobar’) holesterol skuplja višak holesterola i vraća ga u jetru, gdje se izlučuje. Što je više HDL holesterola, krvni sudovi se efikasnije čiste.
Poželjne vrijednosti masnoća u krvi
- Ukupne masnoće: do 5,2 mmol/l
- LDL holesterol: do 3,4 mmol/l
- HDL holesterol: preko 1,6 mmol/l
- Trigliceridi: ispod 1,70 mmol/l
Preporučuje se ne unositi hranu 15 sati prije analize.
Holesterol i spol
Zahvaljujući estrogenu, žene su manje sklone povećanju holesterola u krvi, ali se situacija mijenja poslije menopauze. Kod muškaraca, testosteron snižava nivo dobrog HDL holesterola, što ih čini podložnijim povećanom riziku.
Da li nizak holesterol garantuje dugovječnost?
Iako nizak holesterol smanjuje rizik od srčanih bolesti, previše nizak nivo može biti štetan. Studije ukazuju na povezanost niskog holesterola sa depresijom, agresivnošću i povećanim rizikom od hemoragijskog moždanog udara. Idealna donja granica holesterola još nije utvrđena, ali se smatra da je nivo ispod 4,1 mmol/l potencijalno rizičan.
Među Japancima se može primijetiti zanimljiv fenomen. Promjenom njihove tradicionalne prehrane počela je rasti prosječna vrijednost holesterola, dok se smanjila njihova izuzetno visoka učestalost hemoragičnog moždanog udara (inzulta). Postoje studije koje ukazuju na povezanost niskog holesterola sa većom učestalošću raka debelog crijeva i oštećenja jetre.
S nižim holesterolom možemo se osjećati lošije i pokazivati agresivnije ponašanje u odnosu na više vrijednosti holesterola. Znanstvenici raspravljaju o ovoj teoriji, a postoje i istraživanja koja je podržavaju. Učestalost ozbiljne depresije veća je kod starijih muškaraca s niskim holesterolom.
Postoje pretpostavke da snižavanje holesterola može dovesti do smanjenja serotonina – supstance u mozgu koja je odgovorna za dobro raspoloženje – što potom uzrokuje depresiju i agresivnost. Pitanje o tome koja je najniža sigurna razina holesterola ostaje bez odgovora, no znanstvenici vjeruju da je kritična razina holesterola ispod 4,1 mmol/l, piše Lepa&Srećna.