U tim poplavama koje su zapakovale region u jednu veliku vodenu površinu, poginulo je više od 20 osoba, 950.000 ljudi bilo je prisiljeno napustiti dvoje domove, a više od 100.000 kuća je uništeno ili teško oštećeno.
Ukupnu finansijsku štetu od poplava tijela vlasti u BiH procijenila su na nešto više od dvije milijarde eura.
Tada je nezaposlenost bila 44 posto, jer još nije bilo masovnih bijegova u razne Njemačke, odakle danas stiže godišnje skoro pet milijardi maraka uputnica rodbini u BiH. Ali, nemamo ljudi, djece, stručnjaka, ljekara, medicinara, zidara, električara, njegovatelja, molera, ali zato imamo pune institucije- folera.
I nekada je kiša padala danima, bili su to pljuskovi neprekidni, višednevni, pa nije bilo ovakvih poplava? Šta se to sad dešava.
Odgovor se može naći i u nedirnutim djelovima prirode, gdje flora i fauna živi kao i nekada, upija vodu i praktično se ništa čudno ne dešava.
Neplanska sječa šuma, širenje urbanih područja, beton, beton, asfalt, željezo, objekti polako jedu prirodu i ne postoji zemlja koja bi upila vodu.
Plaćamo danak lagodnog života. I baš nam je lijepo ovdje.
Zima i sezona grijanja nam traje po 7 mjeseci, situaciju sa snijegom smo svi vidjeli, još nam je svježe, proljeće nam donese poplave, ljeto nam donese sušu i temperature do 45 stepeni, praktično kod nas je neprekidna vanredna situacija.
Pri tome udišemo nezdrav zrak, pijemo hemijski začinjenu vodu, jedemo voće i povrće u kojem ima više pesticida, nego vitamina, zaleđeno meso iz uvoza, prodajemo djedovinu za kusur, a grcamo 30 godina u kreditu za stan i 10 u kreditu za auto.
Sve smo pametniji narod, nema šta. I kad shvatimo da smo na stranputici, onda se uhvatimo etnosa, nacije i nađemo neprijatelja. Tad je sve lakše, jer u tom neprijatelju nađemo i krivca za sve što nam se dešava.
Kupili smo kokice i gledamo u ogledalo kako kulturno i fensi propadamo.
Struje neće biti od 9 do 14 u ulici Jovana Dučića i to br.14, te Slobodana Jovanovića 39f.
U Zdravka Dejanovića, Petra Velikog, Maksima Gorkog, Moslavačka i Ilije Grbića, neće biti struje u isto ovo vrijeme, kao i dvije ulice iz pasosa iznad. .
A kako je bilo juče u srcu prirode, samo desetak kilometara od Banjaluke, gdje ljudska ruka nije sama sebi isjekla granu na kojoj sjedi, dok se grad-beton davio u bujicama, pogledajte u ovom videu.
Dobro jutro.
Želi vam Banjalučki.
Poznati svjetski prirodnjak, koji je svoj život poklonio istraživanju i njegovanju ljekovitog bilja, dr Kuncle, kaže da ni jedna biljka na zemlji nije tako djelotvorna u čišćenju jetre crijeva, želuca i krvi, kao što je to srijemuš. “Bolešljivi ljudi i malokrvne osobe trebalo bi da ga cijene kao zlato, mladi bi cvijetali kao ruže i razvijali se kao jele na suncu, ako bi ga jeli u dovoljnoj količini”, poručuje on.
Spektar djelovanja srijemuša je širok, a naročito pomaže u:
- snižavanju krvnog pritiska;
- smanjuje količinu lipida;
- smanjuje koilčinu triglicerida i holesterola;
- poboljšanje cirkulacije;
- antimikrobno dejstvo (prevencija i ubrzavanje lečenja infekcija);
- izuzetno djeluje na očuvanje kardiovaskularnog sistema uopšte;
- djeluje kao antioksidans(vezivanje slobodnih radikala i izbacivanje iz ćelija);
- pomaže kod prehlada, jer ima baktericidno i viricidno dejstvo;
- štiti od arteroskleroze;
- omogućuje čišćenje organizma od štetnih materija (pušenje, alkohol…);
- pomaže kod gasrointestinalnih smetnji;
- pomaže kod hematoma i rana koje teško zaceljuju, ekcema, dermatitisa i naročito lišajeva;
- ne dozvoljava spajanja trombocita i pomaže kod gastritičnih tegoba;
- izuzetno se djelotvornim i ljekovitim pokazao u tretiranju problema sa disajnim sistemom (bronhitis, astma i dr.);
- djelotvoran protiv crijevnih parazita kod djece;
- stimuliše rad želuca i crijeva na bolji rad i peristaltiku;
- uspješno se primenjuje kod hematoma i otvorenih rana koje teško zacijeljuju;
- pomaže da se lakše izluči višak sluzi iz pluća pa se tako omogućuje iskašljavanje i lakše disanje.