Spaski je rođen u nekadašnjem Lenjingradu, danas Sankt Peterburgu 1937. godine. Kao sva djeca rođena tih godina, djetinjstvo je proveo u zbjegu.
Od malena je počeo da pohađa šahovsku sekciju, pa je već sa 11 godina osvojio prvu kategoriju, a u 13. titulu majstorskog kandidata. Postaje međunarodni majstor sa svega 16 godina.
Na pragu punoljetstva bio je treći na prvenstvu Sovjetskog saveza.
Spaski je sa 24 godine postao prvak zemlje, samim tim i član olimpijske selekcije. Slijede godine u kojima osvaja razne turnire i korak po korak stiže do meča za titulu prvaka sveta.
Meč sa Bobijem Fišerom 1972. godine je proglašen za “meč vijeka”. Spaski je pobijedio u prvoj partiji, a pošto se Fišer nije pojavio na drugoj partiji, Spaski je imao pravo da poslije 2:0 napusti Rejkjavik kao svjetski šampion. Međutim, Spaski se pokazao kao džentlmen, pa je nastavio meč u kome je Fišer kasnije stigao do titule.
Bivši svjetski šampion Anatolij Karpov, koji je pobijedio Spaskog u polufinalu turnira kandidata 1974. godine, odao je poštu Spaskom.
“Moji idoli u šahu bili su Hoze Kapablanka i Boris Spaski. A kada sam uspio da pobijedim Spaskog, to je bila najveća pobjeda i, u izvjesnom smislu, poraz nečega u sebi tako što sam pobijedio svog učitelja”, rekao je Karpov agenciji RIA Novosti.
Spaski je bio najstariji živi svjetski šampion u šahu.
Predsjednik Ruske šahovske federacije Andrej Filatov rekao je agenciji TASS da je preminula velika ličnost.
“Generacije šahista su učile i proučavaju njegove igre i njegov rad. Ovo je veliki gubitak za zemlju”, rekao je on.
Aleksandar Tkačev, izvršni direktor Ruske šahovske federacije, rekao je da je smrt Spaskog ogroman gubitak za svijet šaha.
“Boris Vasiljevič je živio u Moskvi i bio je u kontaktu sa svima koji su mu bili bliski. Poznavao sam ga na drugačiji način nego iz knjiga. Uvijek je bilo zanimljivo razgovarati sa njim. Bio je veoma zanimljiv pripovjedač i teško mi je da pričam o tome da nas je napustio”, rekao je Tkačev agenciji RIA Novosti.
Spaski je predstavljao Francusku na tri šahovske olimpijade 1984, 1986. i 1988. godine, a viđen je kako igra u Luksemburškom vrtu /Jardin du Luxembourg/ u Parizu tokom 1990-ih.
Nakon što mu se zdravlje pogoršalo početkom 2000-ih, Spaski je nestao iz Pariza u avgustu 2012. prije nego što se ponovo pojavio u Moskvi u oktobru te godine.
“Moja je želja bila da se vratim u Rusiju, jer je moje vrijeme u Francuskoj prošlo svojim tokom. Bilo je vrijeme da počnem novu fazu. Shvatio sam da je vrijeme da odem”, rekao je tada Spaski.
Banjalucki.com