Nakon puna dva meseca posmatranja naučnici su saopštili da asteroid 2024 YR4, za koji je postojala opasnost da će 2032. godine udariti u Zemlju, nije više pretnja po našu palnetu. Međutim, ovim se ne otklanja mogućnost da će se Zemlja naći na putu nekom drugom asteroidu, jer se na listi potencijalno opasnih asteroida nalazi oko dve i po hiljade ovih objekata.
Asteroid 2024 YR4, koji je poslednjih dana bio tema u gotovo svim medijima, otkriven je u decembru. Pratila su se saopštenja NASA i Evropske svemirske agencije (ESA) u kojima je, u jednom trenutku, šansa za smrtonosni udar 2032. godine bila čak oko tri odsto.
Ipak, nakon dva meseca praćenja ovog asteroida ESA je šansu za udar u Zemlju smanjila na 0,001 odsto, a NASA na 0,0027 odsto. To je značilo da će asteroid bezbedno proći Zemlju 2032. godine i da nema pretnje od ikakvog udara u narednom veku.
Ipak, iako je ova mogućnost udara otklonjena, to ne znači da slične opasnosti ne vrebaju iz svemira.
Nataša Todorović, viši naučni saradnik na Astronomskoj opservatoriji u Beogradu, za portal N1 objašnjava da je ovaj asteroid samo jedan od onih koji se približavaju Zemlji i da smo, zahvaljujući savremenim telskopima, u stanju da ih otkrivamo i pratimo.
„Zato u poslednje vreme sve češće čitamo o potencijalno opasnim asteroidima. Oni su uvek bili tu, samo nismo imali način da ih vidimo. Međunarodna astronomska unija, koja ujedinjuje nacionalne astronomske organizacije iz svih delova sveta objavila je listu potencijalno opasnih asteroida (PHA), a trenutno je poznato oko 2.500 ovih objekata“, kaže Todorović.
Dodaje i da su u dalekoj prošlosti asteroidi češće udarali u Zemlju i da su neki od tih dohađaja menjali tokove života na njoj.
„Smatra se da je asteroid koji je udario u Zemlju pre oko 65 miliona godina doveo do radikalne promene klime koja je za posledicu imala nestanak dinosaurusa. A posledica te posledice je da su nestali predatori pored kojih čovek ne bi mogao da opstane“, kaže Todorović ističući da je iz tog razloga to za nas pozitivan događaj.
„Udar u Mesec bi bio spektakl“
Podseća i na događaje u skorijoj istoriji.
„Najveći takav udar desio se u zoru 30. juna 1908, kada je asteroid veličine od oko 50 metara (mada su to samo procene jer telo nikad nije pronađeno) pao u Tungusku šumu u Sibir. Sećamo se verovatno i događaja iz 2013. u Čelebjansku podno Urala. Procenjena veličina ovog tela je bila oko 18 metara, a prouzrokovalo je štetu u smislu da je razbijeno mnogo stakala itd. Bilo je i lakše povređenih“, navodi viša naučna saradnica na Astronomskoj opservatoriji u Beogradu.
Zato, ističe ona, verovatnoća od nekog potencijalog udara asteroida u Zemlju nije nula, a kakve bi posledice usledile ukoliko bi se to desilo, zavisile bi od njegove veličine, ali i od mesta na koje bi pao.
„Najmanja šteta bi bila ako bi pao u pustinju, na peskovitu ili kamenu podlogu. Pad u oken bi proizveo talase, cunami, koji bi mogao naneti veću štetu na obali.
Ako bi pao u naseljeno mesto, onda bi već moglo biti direknih posledica“, kaže Todorović.
Kada je u pitanju asteroid 2024 YR4, NASA navodi da još uvek postoji šansa da bi mogao da udari u Mesec 22. decembra 2032. godine. Verovatnoća za takav scenario je 1,7 odsto, a Pol Čodas, koji rukovodi NASA Centrom za proučavanje objekata u blizini Zemlje, rekao je da očekuje da će takvi izgledi takođe smanjiti.
Mesečeva površina je prekrivena kraterima, što svedoči o ovakvim udarima u daljoj prošlosti, a ako bi i ovog puta do toga, ipak, došlo, Todorović ističe da bi to bio spektakl, ukoliko bi bilo moguće da ga gledamo sa Zemlje.
„Posledica bi bila veliko oduševljenje i zanimanje za astronomiju, i poneko zrno prašine koje bi dospelo na Zemlju“, kaže ona.
Izvor: N1