Oni su pojasnili da poplave nose potencijalnu opasnost od pogoršanja higijensko-epidemioloških prilika, a najvećem zdravstvenom riziku izložene su najosjetljivije grupe stanovništva djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi.
“Najveća je mogućnost pojave crijevnih zaraznih bolesti, koje se prenose zagađenom vodom, hranom i prljavim rukama, kao što su zarazna žutica A, dizenterija i prolivi izazvani drugim mikroorganizmima, parazitarne zarazne bolesti”, naveli su iz Instituta.
Istakli su da voda za piće može biti zagađena u poplavljenim područjima, zbog toga vodu sa individualnih bunara ili izvora ne treba piti dok se ne ispita, a preporučuje se da se konzumira flaširana ili tretirana voda.
“Voda se pravilno prokuvava tako što se ostavi da ključa najmanje minut da bi se uništile sve bakterije, a zatim se prohladi i koristi u toku istog dana. Prokuhavanje vode imaće efekta ako je voda samo mikrobiološki zagađena, ako je voda zagađena hemikalijama, prokuvavanje je neće učiniti prikladnom za piće i ona se ne smije koristiti. Higijenski neispravna voda ne smije se upotrebljavati ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda. Ukoliko se koristiti voda iz bunara za piće, a pri tom je bunar bio poplavljen, ta voda može biti zdravstveno neispravna jer je došlo do miješanja sa poplavnom vodom. Da bi se utvrdilo da li je bunarska voda ispravna za piće, potrebno je laboratorijski ispitati i izvršiti asanaciju bunara”, objasnili su iz Instituta za javno zdravstvo RS.
Naveli su da oni, njihovi regionalni centri, kao i higijensko-epidemiološke službe domova zdravlja, preduzimaju sve potrebne mjere da ne dođe do pojave zaraznih bolesti.
“Za vrijeme poplave neophodno je provođenje mjera kojima se sprečava širenje zaraznih bolesti putem zagađene vode i hrane, kao i mjera koje se odnose na ličnu higijenu, higijenu predmeta i mjesta stanovanja. Nakon poplave, potrebno je sprovesti i mjere sanacije objekata i područja koja su bila pod vodom. Neophodno je održavanje lične higijene, a posebnu pažnju treba obratiti na čistoću ruku kod djece i starijih osoba”, zaključuje se u saopštenju Instituta, a prenose Nezavisne.