Pompezno najavljivano osnivanje visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) Republike Srpske polako pada u zaborav, a koliko ova ideja (ne) napreduje, najbolje svjedoči podatak da još nisu izabrani ni njegovi prvi članovi.
Prije više od mjesec dana, tačnije 21. marta, u “Službenom glasniku Republike Srpske” objavljen je Pravilnik o postupku kandidovanja i izbora prvih članova VSTS Republike Srpske, koji je sutradan stupio na snagu.
Međutim, od tada do danas javnosti nije objašnjeno da li se u međuvremenu dogodilo nešto novo, a iz Ministarstva pravde Republike Srpske, na čelu sa Milošem Bukejlovićem, tradicionalno nisu odgovorili na naš upit do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina”.
Zasad se zna tek toliko da bi upravo Bukejlović trebalo da bude jedan od 13 članova prvog savjeta, čije je osnivanje planirano do uspostavljanja pune funkcionalnosti savjeta i izbora redovnih članova.
U prvom savjetu, između ostalih, trebalo bi da sjede i četiri člana iz reda sudija koje imenuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske, te isto toliko članova iz reda tužilaca, koje imenuje glavni republički javni tužilac Republičkog javnog tužilaštva.
Jednog člana prvog savjeta, kako je planirano, trebalo je da imenuje predsjednik Advokatske komore Republike Srpske iz reda advokata članova Komore, ali…
“Advokatska komora Republike Srpske nije imenovala svog člana, niti je Komori dostavljen bilo kakav poziv da to uradi”, ističe izvor “Nezavisnih novina”.
Iz Vrhovnog suda Republike Srpske potvrđuju da nisu imenovali članove VSTS Republike Srpske.
“Predsjednica suda do današnjeg dana nije imenovala četiri člana visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske”, rekla je za “Nezavisne novine” u utorak Jelena Despotović, sekretarka Vrhovnog suda Republike Srpske.
Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, nije iznenađen epilogom. Tačnije, nedostatkom epiloga.
“Sudbina zakona o VSTS-u identična je sudbini brojnih drugih zakona koji su doneseni u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Služi samo za političke poene ili ucjenjivanje, dok stvarna volja da se sprovedu u djelo ne postoji. To je počelo još osnivanjem agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske, koja nikad nije osnovana”, rekao je Ožegović.
Zakon o VSTS Republike Srpske, podsjeća, stigao je u paketu sa Zakonom o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, a što se odnosi na to da se u Republici Srpskoj neće primjenjivati niti izvršavati zakoni o Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH.
“Ni ti zakoni se ne primjenjuju, tako da nije iznenađujuće ni da se ne primjenjuje Zakon o VSTS Republike Srpske”, istakao je Ožegović u izjavi za “Nezavisne novine”.
Đorđe Vučinić, član Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS), kaže da je od samog početka govorio da je, kada je riječ o ovom zakonu, u pitanju jedna vrsta lakrdije, te da ne služi ničemu drugom osim da bi bila sazvana još jedna u nizu posebnih sjednica NS RS, na kojoj bi se raspravljalo o tome ko je “izdajnik, a ko tobože neki patriota”.
“S druge strane, oni pokušavaju da predstave narodu da su ozbiljni u svojim namjerama i da su ozbiljne njihove težnje ka VSTS-u i novom ustavu, ali i nekim drugim nadležnostima koje su isti oni prenijeli na zajednički nivo BiH. A sa pravne strane gledano, iz toga ništa neće proisteći”, rekao je Vučinić za “Nezavisne novine”.
U Pravilniku o postupku kandidovanja i izbora prvih članova visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS), podsjetimo, navodi se da pozive za imenovanje članova prvog savjeta upućuje ministar pravde.
“U slučaju nepostupanja po pozivu u roku od tri dana od dana dostavljanja tog poziva, neimenovani broj članova prvog savjeta imenovaće odlukom Narodna skupština Republike Srpske na prijedlog Vlade Republike Srpske”, naglašeno je u Pravilniku.
Članovi prvog savjeta koji na taj način budu imenovani, kako se dodaje, moraju biti istaknuti pravnici, lica visokih moralnih kvaliteta i profesionalne nepristrasnosti, poznata po efikasnosti i stručnosti, te treba da imaju stručne kvalifikacije i iskustvo relevantno za rad savjeta.
Članovi prvog savjeta, dodaje se u Pravilniku, imaju ograničeni mandat, u trajanju od najduže 90 dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.
“Zadatak članova prvog savjeta je da usvoje neophodne pravilnike potrebne za rad savjeta, da obezbijede sprovođenje postupka izbora redovnih članova savjeta u skladu sa zakonom, te da obezbijede početak funkcionisanja savjeta u punom kapacitetu”, istaknuto je u Pravilniku.