Nalazi dobiveni testovima probavnih organa više od 1500 ličinki, potaknuli su novu zabrinutost zbog “dodatne prijetnje” koju stršljen predstavlja domaćim insektima, koji su već pod pritiskom poljoprivrede, promjena u korištenju zemljišta i hemijskog zagađenja.
Studija također naglašava potencijalni uticaj na poljoprivredu, pri čemu se zna da 43 od 50 najčešće identificiranih vrsta u prehrani ličinki stršljena posjećuju cvijeće – uključujući i tri glavna europska oprašivača usjeva.
Azijski stršljen ili žutonogi stršljen, proždrljiva invazivna vrsta, porijeklom je iz jugoistočne Azije i stigao je u Francusku u teretu keramike iz Kine prije otprilike 20 godina, brzo se šireći po kontinentu.
Njegov glavni plijen su medonosne pčele, a može ubiti 50 pčela dnevno, uništavajući kolonije.
Prvi put je viđen u Ujedinjenom Kraljevstvu 2016., a od tada ga se redovito viđa, uključujući 44 slučaja potvrđena 2024., iako je brzi odgovor u uništavanju tih stršljenova i gnijezda zaustavio njegovo širenje u Britaniji.
Istraživači sa Sveučilišta u Exeteru proveli su genetsku analizu metodom nazvanom “duboko sekvenciranje” kako bi identifikovali vrste plijena u utrobi više od 1500 ličinki stršljena iz 103 gnijezda u Jerseyju, Francuskoj, Španjolskoj i Velikoj Britaniji.
Identificirali su 1449 različitih vrsta plijena kojima su odrasli stršljeni hranili svoje ličinke u gnijezdima, od kojih se više od polovice (55%) moglo identificirati kao određena vrsta.
Plijen je uključivao širok raspon muha, osa, pčela, leptira, moljaca i paukova, a najčešće su se nalazile medonosne pčele, ose i muhe.
Dok stršljeni preferiraju medonosne pčele, koje su pronađene u svim gnijezdima i u gotovo svim uzorcima, također je zabilježen širok raspon drugih vrsta, što pokazuje da su “oportunisti” i da love bilo koje stvorenje u područjima u blizini njihovih gnijezda.
Tri najbolja europska oprašivača usjeva – medonosna pčela, bumbar i crvenorepi bumbar – svi su pronađeni među 50 identificiranih vrsta plijena.
Voditeljica studije Siffreya Pedersen rekla je: “Poznato je da azijski stršljeni napadaju medonosne pčele, ali do sada nije ispitan cijeli raspon njihove prehrane. Prehrana je jako varirala tijekom godišnjih doba i između regija, pokazujući da su vrlo fleksibilni grabežljivci.”
Dodala je: “Insekti igraju vitalnu ulogu u omogućavanju funkcioniranja ekosustava – uključujući oprašivanje, razgradnju i kontrolu štetočina. Većina populacija insekata je u opadanju zbog faktorakao što su uništavanje staništa i hemijsko onečišćenje. Širenje područja naseljenih azijskim stršljenima predstavlja dodatnu prijetnju.”
Studija je objavljena u časopisu Science Of The Total Environment.