U 2015. video plastične slamke koja se bolno vadi iz krvareće nosnice kornjače postao je viralan, potaknuvši pokret za smanjenje plastičnog otpada.
Od tada su plastične slamke postale simbol globalnog problema zagađenja plastikom koji sada dotiče svaki dio života na Zemlji.
Procjenjuje se da godišnje ljudi proizvedu oko 380 miliona tona plastičnog otpada, uključujući 43 miliona tona predmeta za jednokratnu upotrebu, poput slamki. Puno toga na kraju zagađuje okoliš. Prema jednoj procjeni, više od 8 milijardi plastičnih slamčica zatrpano je svjetskim obalama, piše Deutsche Welle (DW).
Plastika se nikada u potpunosti ne razgradi
Plastici mogu trebati stotine godina da se razgradi, ali nikada se u potpunosti ne razgradi. Sitne čestice pronađene su u vodi, tlu, zraku, hranidbenom lancu pa čak i u našim tijelima. Sve veći broj studija sugeriše da je plastika povezana s ozbiljnim zdravstvenim problemima poput smanjene reproduktivne sposobnosti i raka.
Dok procjene pokazuju da plastične slamke čine oko 1% težine oceanskog plastičnog otpada, njihova lakoća i veličina znače da ih je brže fragmentirati i teže skupiti od većih plastičnih predmeta, rekao je Kachef. Također su ponudili opipljivu početnu tačku za suočavanje s golemim izazovom koji je plastična kriza, dodala je.
Na primjer, posljednjih godina zabrinutost za okoliš natjerala je nekoliko američkih gradova i država, robne marke kao što su McDonalds i Starbucks, kao i Ujedinjeno Kraljevstvo, EU, Kanadu i Indiju da ograniče upotrebu plastičnih slamki kao dio šireg ograničenja plastike za jednokratnu upotrebu.
Koliko su dobre alternative plastičnim slamkama?
Rastuća svijest o štetnom utjecaju plastičnih slamki dovela je do porasta ekoloških alternativa izrađenih od materijala poput metala, stakla, bambusa i, naravno, papira.
Kad je riječ o papirnatim verzijama, Donald Trump im nije jedini kritičar.
Jeste li uočili zamjenu plastičnih miješalica za kavu?
S druge strane, većina jedva da je primijetila zamjenu plastičnih predmeta poput štapića za vate ili miješalica za kavu drugim materijalima, dodala je.
Ipak, mnoge alternative također imaju svoje ekološke nedostatke. Papirnate slamke, na primjer, često su obložene plastikom kako bi bile vodootporne. Neka istraživanja sugeriraju da sadrže više razine PFAS-a – kemikalija koje zagađuju vodu i povezuju se s nizom zdravstvenih problema – od plastike.
Prema jednoj studiji, kada je riječ o emisijama uključenim u proizvodnju slamke, papirnate verzije bile su bolje od plastičnih. Međutim, opcije za višekratnu upotrebu, poput stakla i nehrđajućeg čelika, uključuju energetski intenzivne proizvodne procese. Morali bi se koristiti 23-39, odnosno 37-63 puta kako bi se ‘poravnali’ s emisijama jednokratnih alternativa, pokazalo je istraživanje.
Iako nijedna alternativa nije savršena, plastika za jednokratnu upotrebu i dalje je najgora opcija, rekla je Randa Kachef, stručnjakinja za urbani otpad i održivost i istraživačka saradnica na King’s College London u UK, dodajući da se vrsta plastike od koje se obično izrađuju – polipropilen – uglavnom ne može reciklirati. ‘Svaka slamka koju smo ikada upotrijebili još uvijek postoji, bilo na odlagalištu otpada ili u okolišu— osim ako nije spaljena, što ima druge implikacije na onečišćenje zraka’, rekla.
Kachef je rekla da je sama plastika jako važna u medicinskom okruženju kako bi se spriječila unakrsna kontaminacija i da su slamke neophodne za osobe s određenim zdravstvenim stanjima ili invaliditetom. Ali širi povratak na plastične slamke nedvosmisleno bi bio korak unazad za okoliš i klimu, dodala je.
‘Jedna metalna čelična slamka mogla bi imati veći utjecaj na okoliš nego jedna plastična slamka… ali mislim da ako je netko koristi do kraja života, to nije problem’, istaknula je Kachef. ‘Problem nije tretirati alternative ili proizvode ‘za cijeli život’ kao jednokratne.’
Kakav bi utjecaj mogla imati izvršna uredba o slamkama?
Praktično govoreći, izvršna uredba Donalda Trumpa znači da će mjesta poput zgrada i posjeda američke vlade, uključujući nacionalne parkove, sada nuditi plastične, a ne papirnate slamke, rekla je Rachel Radvany, aktivistica za zdravlje okoliša pri Centru za međunarodno pravo okoliša (CIEL).
To je potez koji bi doveo do ‘povećanja plastičnog otpada koji se može potpuno spriječiti’, rekla je. Ali industrija plastike to slavi.
‘Slamke su samo početak – ‘Povratak plastici’ je pokret iza kojeg bismo svi trebali stati’, rekao je Matt Seaholm, izvršni direktor Udruge industrije plastike, u izjavi nakon izvršne uredbe.
Radvany je dodala da su slamke samo jedan sićušni dio plastične krize, ali su ‘postale žarište kulturnih ratova’ koji odvraćaju pozornost od šireg problema, naime ‘činjenice da je plastika fosilno gorivo u drugom obliku’.
Oko 99% plastike napravljeno je od hemikalija dobivenih iz fosilnih goriva. Brzo rastuća industrija vrijedna više milijardi dolara je najbrže rastući izvor industrijskih emisija. Do 2040. mogao bi činiti 19% stakleničkih plinova odgovornih za zagrijavanje planeta i poticanje ekstremnih vremenskih prilika.
Kako se svijet udaljava od nafte i plina, neki vide plastiku kao alternativni poslovni model za industriju fosilnih goriva. Važno je obratiti veliku pozornost na izvršnu naredbu o plastičnoj slamci, rekla je Radvany, ‘kako bismo osigurali da ne postane trojanski konj za plastiku, što dovodi do širih politika i smjernica koje će favorizirati održivu ili čak povećanu proizvodnju plastike.’
Izvor: tportal.hr