( ovo je samo predjelo)
Evo proteklih dana samo se priča koliko košta gomila hrane za Vaskrs, Uskrs, kako god.
To je postala posebna religija- krmačenje za vjerske praznike. Samo nedostaje da udžbenici ekonomije počnu izučavati rast cijena ribe, riže, kupusa, praseta, janjeta, margarina, maslaca, oraha i sličnih artikala, kako se približavaju vjerski praznici. To je najveći problem naših naroda i narodnosti. Nekad imali 29. novembar, sad toga Boga mi, imaaaaa.. .
I tako, evo nas opet u onom predivnom dobu godine kad se sjetimo svih onih lijepih priča o vjeri, tradiciji i… punjenim paprikama i sarmama. Da budemo iskreni, čini se da je glavna svrha vjerskih praznika u našim krajevima postala ozbiljno takmičenje ko će više hrane nagurati u sebe, u što kraćem vremenu. Ono, umjesto da razmišljamo o duhovnosti, mi se više bavimo logistikom kako strpati još jedan komad sarme.
Uzmimo Uskrs, na primjer. To bi trebalo biti vrijeme radosti i ponovnog rođenja, ali, ne, to se kod nas lagano pretvorilo u trodnevni festival prejedanja. Prvo farbanje jaja – onako usput pojedemo desetak kuhanih, onako, samo “da se ne bače, jer su napukla”.
Onda šunka – pa tko će odoljeti onom prvom tankom komadu? A onda krene lavina: francuska salata, ili ruska, ko šta voli, (obavezno s previše majoneze), pečenje koje miriše na kilometar, kolači koji mame iz svake kutije… I sve to zalijemo sokovima, vinom, rakijom – ovisno o preferencijama i fitbeku jetre.
Ne zaboravimo na cijene! Čini mi se da trgovci znaju bolje od nas kad je Uskrs. Šunka poskupi kao da je od suhog zlata, jaja se prodaju po komadu kao da su Faberžeova, a o janjetini da ne govorimo, za nju ti treba ozbiljan kredit. Čovjek bi pomislio da se tih par dana hranimo kavijarom i šampanjcem.
A gdje su tu one prave vrijednosti? Gdje je ono zajedništvo, mir, promišljanje o smislu praznika? Pa, valjda se i oni ti negdje podrazumijevaju između dva zalogaja pečenja i tri različita kolača. Možda dok pokušavamo otkopčati kaiš za još jednu porciju.
Nije da ne treba proslaviti. Daleko od toga! Ali možda bismo mogli malo usporiti s tim gurmanlucima i sjetiti se zašto uopšte obilježavamo te dane. Možda bismo mogli provesti više vremena s porodicom u razgovoru, a manje na porodičnoj GastroOlimpijadi, ko će prvi isprazniti pladanj s kolačima.
Kaže- U zdravom tijelu zdrav duh.” A naše tijelo poslije ovakvih praznika obično vrišti za detoksikacijom, a ne za duhovnom obnovom, to mu nije ni na pameti.
Zato, možda, kad se nađete pred prepunim stolom, ako već mora biti prepun, zastanite na trenutak. Udahnite duboko. Razmislite o pravom značenju praznika, vjerskih, ako vjerujete, a neradnih ako ne. A onda… navalite, ali s mjerom. Jer poslije Uskrsa dolazi ponedjeljak, a valja se vratiti u stvarnost – s nešto više kilograma i nešto tanjim novčanikom.
Noćas je duvao takav vjetar, da struje može biti bidne svagdje, a može biti i nigdje.
U svakom slučaju, danas će se vrlo teško radnici uspinjati na bandere da urade neke prepravke, koje su redovno planirali, jer će vjetar i dalje da orgija, pa je i suvišno pisati o tome
Al’ ajd:
Zbog radova na elektromreži bez struje će sutra od 8.30 do 11.30 časova biti dijelovi Aleje Svetog Save te ulica Braće i sestara Glumac, Gundulićeva, Nikole Pašića i Vase Pelagića, saopštili su iz „Elektrokrajine“.
– Bez napajanja električnom energijom od devet do 13 časova ostaće i dijelovi ulica Gavrila Principa, Orlovački put, Brace Potkonjaka, Pionirska, Krfska, Mileševska, Pere Drljače, Starčevica, Ustanički put, Ognjena Price, Slobodana Dubočanina, Srpskih ustanika, Tuzlanska, Stevana Bulajića, Starog Vujadina i Akademika Milana Vasića. Struje neće imati ni dijelovi Bulevara vojvode Živojina Mišića te ulica Gundulićeva, Kralja Alfonsa Trinaestog, Majke Knežopoljke, Nikole Pašića, Novice Cerovića, Save Kovačevića, Srpska i Uroša Predića od 12 do 14 časova.
Od devet do 14 časova bez struje će biti dijelovi ulica Ilindanska, Drugog krajiškog korpusa, Milana Brankovića i Jasmira Malčića, te dijelovi naselja Motike i Javorani.
Dobro jutro.
Pozdravlja vas Banjalučki.